Kako smo obećali proteklog tjedna da nastavljamo sa povijesnim činjenicama o jednoj od najrasprostranjenijih i najstarijih droga na svijetu. Ovotjedni pregled najzanimljivijih i najbizarnijih događaja iz njegove dugovječne povijesti može početi:

1800. Napoleon Bonaparte izdaje dekret po kojem je u cijelom Egiptu zabranjeno konzumiranje pića i cigareta od kanabisa jer "oni koji ga svakodnevno puše i piju gube razum i padaju u delirij a to dovodi do ekcesa svih vrsta".

1839. Irski liječnik W.B. O'Shaugenessy nakon dugog službovanja u Indiji objavljuje opsežnu studiju o djelovanju kanabisa ma životinje i ljude, nakon koje se kanabis u Europi počinje masovno rabiti kao sredstovo protiv reumatizma, a kasnije za liječenje brojnih bolesti.

1844. Pjesnik Théophile Gautier u Parizu osniva Klub Hašišovaca (Club des Hashischins), u kojem hašiš puši ili jede u obliku slatkiša i znametini Charles Baudelaire. U isto doba hašiš konzumiraju i pisci: Baynard Taylor, Alexandre Dumas, Honoré de Balzac i Victor Hugo te slikari Honoré Daumier i Eugène Delacroix.

1844. Prvi put u povijesti objavljen je znanstveni rad koji se bavi djelovanjem hašiša na psihu - u knjizi "Hašiš i duševna bolest" francuski psihijatar Jacques-Joseph Moreau (de Tours) hašiš proglašava korisnim za psihijatriju.

1893. Britanski parlament osniva komisiju koja će ispitati sve aspekte upotrebe kanabisa kao opojne droge u Indiji. Nakon razovora sa 1200 ljudi (od liječnika i svećenika preko trgovca drogom, poreznika i krijumčara pa sve do seljaka i fakira) komisija zaključuje da "redovita, a umjerena upotreba marihuane dovodi do istih efekata kao redovito, umjereno pijenje whiskeya" pa stoga "ne dolazi u obzir nikakva administrativna zabrana droge".

1910. U SAD stiže meksička marihuana i već u dvadesetima u New Orleansu i brojnim drugim gradovima pušenje marihuane poprima razmjere prave epidemije. Marihuana se u SAD-u tada najbrže širi među crnačkom sirotinjom i jazz glazbenicima.

Do čitanja idućeg tjedna, kada vam donosimo nastavak!