Mutacije proteina neuregulin 1 povezane su s većim rizikom od psihičkih bolesti, ali ljudi zbog njih postižu i bolje rezultate na testu kreativnosti.

Zašto su neki pametniji od drugih?
Einsteinova autopsija 1955. godine najprije je bila razočaranje jer je mozak bio manji od prosječnog čovjeka. No znanstvenici danas tvrde kako je kvaliteta važnija od kvantitete i da je za brzinu električnog signala vrlo važno kako su neurološka vlakna zaštićena. Britanski znanstvenci zaključili su kako geni djeluju na inteligenciju između 40 i 80 posto, a puno više u srednjoj i starijoj dobi.

Kolika je stvarna moć podsvijesti?
Podsvijest nije samo pasivni autopilot, nego potiče kreativnost, viče “eureka” kod teških problema i ponekad bolje odlučuje nego racionalna analiza, pokazali su njemački znanstvenici. Suptilnu igru svijesti i podsvijesti otkrili su neuroznanstvenici u Francuskoj pokazujući da ljudi reagiraju na emocionalne riječi iz podsvjesnih dijelova mozga, a tek zatim ih obrađuje svjesni dio. Nesvjesni dijelovi mozga zasvijetlit će i do 300 ms prije nego što čovjek zaista odluči pomaknuti, primjerice, mali prst.

Kakva je veza genija i ekscentrika?
U svakom genijalcu krije se i trunka ludila, pisao je Seneka, a znanstvenici iznose i genetske dokaze. Protein neuregulin 1 uključen je u razvoj mozga još u maternici, a britanski znanstvenici dokazali su kako su njegove mutacije povezane s većim rizikom od psihičkih bolesti. No mađarski znanstvenici dokazali su kako ljudi s dvjema mutacijama neuregulina 1 postižu puno bolje rezultate na testu kreativnosti nego oni s jednom. Zbog proteina kočnice osjećaja su opuštenije.

Hoće li sofisticirani softver omogućiti robotima da razmišljaju poput ljudi?
Samosvjesni robot izazov je znanstvenicima baš poput slanja čovjeka na Mjesec. Program Conscale uspoređuje inteligenciju robota s ljudima i drugim organizmima. Najjednostavniji program je ELIZA, kojim roboti mogu reagirati na okolinu slično kao i virusi. IDA može primati zadatke na “nesvjesnoj” razini te prilagođavati ponašanje poput petomjesečnog djeteta, a najsofisticiranija LIDA odlučuje poput jednogodišnjeg djeteta.

Izvor: 24sata.hr