Trinaest istarskih vinara predstavilo je jučer u Londonu vina većinom autohtonih sorti na kušanju namijenjenom međunarodnim predstavnicima struke i trgovaca.

U organizaciji Hrvatske gospodarske komore, na događanju pod nazivom Fine Wine from Croatia, istarski vinari bili su dio predstavljanja hrvatskih vina i vinskih regija u hotelu Intercontinental, koje je osmislio i postavio vinski stručnjak Saša Špiranec. Vodeći svjetski vinski stručnjaci su po kušanju svih predstavljenih vina istaknuli značajan međunarodni potencijal autohtonih istarskih sorti - malvazije i terana - te upozorili kako je ono što ih ističe svježina, mineralnost i autentičnost. Na kušanju je predstavljeno ukupno 38 hrvatskih vinara iz tri regije – Istre, Dalmacije i kontinentalne Hrvatske. Saša Špiranec je ovom prilikom održao dva zasebna predavanja, na kojima je istaknuo potencijal sorti malvazija i graševina.

Na predstavljanju u Londonu sudjelovali su istarski proizvođači Agrolaguna, Arman Franc, Benvenuti, Clai, Coronica, Istravino, Kabola, Kozlović, Matić, Matošević, Roxanich, Saints Hills te Trapan s izborom svojih bijelih, crvenih i rosé vina. Predstavljanje su, među ostalima, posjetili i neki od najuglednijih svjetskih vinskih stručnjaka. Steven Spurrier, urednik uglednog magazina Decanter, naglasio je kako su se na kušanju istaknula vina od sorti malvazija i teran. „Ovo je drugi put da kušam hrvatska vina i mogu reći kako me malvazija impresionirala svojom svježinom, mineralnošću i činjenicom da odaje osjećaj jedne posebne regije. Malvazije koje sam kušao su imale određeni intenzitet u smislu da su ispunile usta, ali da uopće nisu teške. Riječ je upravo o vrsti vina koja volim. Također mi se svidio teran, sa svojim prirodnim taninima,“ istaknuo je Spurrier. Ocijenio je kako će hrvatska vina ime na međunarodnoj sceni steći plasiranjem putem restorana, kao i točenjem na čaše u barovima.

Julia Harding, koja je na predstavljanju kušala vina za najugledniju svjetsku žensku vinsku kritičarku, Jancis Robinson, na događanju je provela veći dio dana, kušajući i vodeći bilješke o svakom proizvođaču. Harding je pohvalila činjenicu kako nije riječ o kušanju vina od generičkih sorti. „Ono što je važno za događanje ovakvog tipa je izbor vina, koji je danas bio zaista dobar. Nije bilo dosadnih butelja. Posebice sam uživala u malvaziji i teranu,“ istaknula je. Dodala je kako se hrvatska vina na međunarodnom tržištu mogu pozicionirati među ljudima koje zanimaju vina sa specifičnim podrijetlom. „Svijetu ne treba još jedan merlot. Ljudi žele kušati vino na koje ne moraju potrošiti bogatstvo, ali su spremni probati nešto drugačije i autentično,“ zaključila je Harding.

Komentirajući predstavljene butelje, Amy Wislocki, utjecajna vinska novinarka i urednica, istaknula je kako u vinima posebnu pažnju obraća na razine alkohola i njihov regionalni karakter. „Razlog zbog kojeg bi kupila hrvatsko vino je jer mi ono daje osjećaj i okus Hrvatske. Zato su mi se danas jako svidjele malvazije, jer su vrlo karakteristične, dobre svježine, s cvjetnim i citrusnim notama te s izraženom mineralnošću,“ dodala je Wislocki.

Na predavanjima u sklopu kušanja, Saša Špiranec je istaknuo kako je u Hrvatskoj registrirano oko 17 tisuća proizvođača te da je ukupna površina pokrivena vinogradima 33 tisuće. Ukupna proizvodnja hrvatskih vinara je oko 61 milijuna litara. U zemlji se uzgaja oko 200 sorti, od čega 60 autohtonih. Kao ključne sorte istaknuo je malvaziju, graševinu i plavac mali.